U "Službenom glasniku BiH", br. 20/25, od 04.04.2025. godine, objavljen je Zakon o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Službeni glasnik BiH", br. 9/05, 35/05, 100/08, 33/17, 46/23 i 80/23).

Članom 1. tog Zakona iza člana 54. Zakona o porezu na dodatu vrijednost dodat je novi član 54a, kojim se pravo na povrat PDV-a prilikom kupovine prvog novoizgrađenog stambenog objekta obezbjeđuje punoljetnom fizičkom licu ako je:

1. državljanin Bosne i Hercegovine sa stalnim mjestom prebivališta u Bosni i Hercegovini,
2. kupac novoizgrađenog stambenog objekta i/ili ekonomski djeljive cjeline u okviru novoizgrađenog kolektivnog stambenog objekta na teritoriji Bosne i Hercegovine, koji su namijenjeni za stanovanje.
3. posjeduje dokaze u vidu potvrda kojima se dokazuje ispunjavanje naprijed pomenutih uslova (koji su proisani odredbama člana 54a, st. 1. i 2. tog Zakona, koje potvrde izdaju nadležni organi u BiH, u skladu sa odgovarajućim postojećim propisima i propisima kojima će se bliže regulisati uslovi i način povrata PDV-a, a koje će donijeti Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO).

Ukoliko se po odredbama člana 54a tog Zakona nekom fizičkom licu izvrši povrat PDV-a,  a naknadnim provjerama UIO ili drugih nadležnih organa utvrdi postupanje suprotno odredbama tog člana, UIO će izvršiti naknadni obračun i naplata PDV.

U takvim slučajevima to fizičko lice čini i prekršaj iz 67. stav 2. tog Zakona, za koji se može izreći novčana kazna u rasponu od 5.000 KM do 10.000 KM, jer je, članom 2.  predmetnog Zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, dodat novi stav koji glasi:

"Fizičko lice iz člana 54a. ovog zakona kojem bude izvršena naknadna naplata PDV čini prekršaj koji podliježe novčanoj kazni u rasponu od 5.000 KM do 10.000 KM."

Odredbama člana 3. stav 1. predmetnog Zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine obavezan je da, nakon stupanja tog Zakona, donese podzakonske akte za sprovođenje tog Zakona, kojima će definisati:

1. uslove i način pod kojima kupac ostvaruje pravo na povrat PDV-a za kupovinu prvog stambenog objekta,
2. nadležne organe za izdavanje potvrda kojima se dokazuje ispunjavanje uslova za povrat PDV-a,
3. minimalni period zabrane otuđenja stambenog objekta od strane korisnika prava na povrat PDV-a,
4. površinu i cijenu stambenog objekta na koju je moguće ostvariti povrat PDV-a,
5. maksimalan iznos povrata PDV-a,
6. broj članova domaćinstva koji ostvaruju ili ne ostvaruju pravo i u kom obimu,
7. početne rokove u smislu posjedovanja prve nekretnine radi ostvarivanja prava,
8. sve ostale potrebne uslove sa ciljem sprovođenja Zakona.

Prema odredbama člana 3. stav 2. predmetnog Zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, taj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivaće se tek od dana stupanja na snagu naprijed pomenutih podzakonskih akata koje treba da donese Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

Za okončane i registrovane kupoprodaje stana kod nadležnih registrara, koje su izvršene prije stupanja na snagu predmetnog Zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu, primjenjivaće se dotašnje odredbe Zakona o porezu na dodatu, koje su bile na snazi do momenta stupanja na snagu predmetnog Zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu.

PRIMJEDBE:

1. Odredbama člana 3. stav 1. predmetnog Zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost zakonodavac je na Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine prenio važna zakonodavna ovlaštenja u pogledu nekih bitnih pitanja koje treba, barem minimalno, regulisati zakonodavac, a ne donosilac podzakonskih akata (u konkretnom slučaju Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine).

Između ostalog, to je materija koja se tiče pitanja minimalnog perioda zabrane otuđenja stambenog objekta od strane korisnika prava na povrat PDV-a, površine i cijene stambenog objekta na koju je moguće ostvariti povrat PDV-a, maksimalnog iznosa povrata PDV-a, broja članova domaćinstva koji ostvaruju ili ne ostvaruju pravo i u kom obimu, i početnih rokova u smislu posjedovanja prve nekretnine radi ostvarivanja prava.

2. Odredbama predmetnog Zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine nije dat bilo kakav rok u kome treba da donese podzakonske akte predviđene odredbama člana 3. tog Zakona.

Ovo samo po sebi već predstavlja veliki nedostatak u tekstu tog Zakona, jer je neizvjesno kada će Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine donijeti te podzakonske akt.

3. Još veći problem predstavlja terminološka nedoslijednost i nejasnoća u vezi stupanja na snagu i početka primjene tog Zakona.

Naime, prema opšte prihvaćenim pravilima normativne regulative, stupanjem na snagu nekog propisa ili pojedinih njegovih poglavlja ili odredbi, treba istovremeno da započne i njihova primjena (jer, čak i logički gledano, nijedan propis ne može biti na snazi ako se ne primjenjuje, niti se može primjenjivati ako nije na snazi), zbog čega odredbe kojima se propisuje da će određeni propis početi da se primjenjuje nekog drugog datuma u odnosu na datum stupanja na snagu, stvaraju pravnu zbrku u pogledu određivanja datuma njegovog stupanja na snagu i datuma početka njegove primjene.

Ovakvo pravno shvatanje izraženo je i u Izvještaju Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-X - 80/2005, od 06.01.2006. godine, u kome taj Sud, između ostalog, ističe:

“Ustavni sud napominje da zakonodavac, sukladno Ustavu, može propisati stupanje na snagu zakona na sljedeće načine:

- određivanjem dana, mjeseca i godine kada zakon stupa na snagu (kalendarski), ili
- nastupom određenog događaja (primjerice, danom prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji).

Pri tome je važno napomenuti da sve odredbe zakona ne moraju stupiti na snagu istodobno. Za pojedine glave i/ili odredbe zakona može se odrediti vremenski različito stupanje na snagu ovisno o normativnom sadržaju zakona i o drugim pretpostavkama koje je potrebno osigurati za njegovu provedbu. S ustavnopravnog aspekta važno je samo to, da stupanjem na snagu zakona ili pojedinih njegovih glava/odredbi istodobno započne i njihova primjena.

Sukladno prethodnim navodima, Ustavni sud izvješćuje Hrvatski sabor o potrebi izmjene dosadašnje zakonodavne prakse radi njezina usklađivanja s člankom 89. stavcima 1. i 3. Ustava Republike Hrvatske, na način da u svim zakonima propisuje samo njihovo stupanje na snagu koje će ujedno značiti i početak njihove primjene.”