U "Službenim novinama Federacije BiH" br. 19/25, od 14.03.2025. godine, objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03 - ispravka, 33/06, 39/06 - ispravka, 39/09, „Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 15/12 – odluka Ustavnog suda  Bosne i Hercegovine, "Službene novine Federacije BiH", br. 35/12 i 46/16, „Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 42/18 i „Službene novine Federacije BiH“ br. 19/25). 

Od brojnih i značajnih novina, izdvajamo: 

1. Ako se rješenje o izvršenju na određenom predmetu ili sredstvu ne može provesti, tražilac izvršenja može, radi namirenja potraživanja, predložiti novo sredstvo ili predmet izvršenja, u roku od 15 dana od dana prijema obavijesti suda da se izvršenje nije moglo provesti na predloženom sredstvu i predmetu izvršenja, o čemu će sud odlučiti rješenjem. 

2. Na postupanje drugostepenog suda po žalbi protiv rješenja donesenog po prigovoru izvršenika na rješenje o izvršenju, u cijelosti se primjenjuju odredbe od čl. 203. do 232a. Zakona o parničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15). 

3. U slučaju kada se, povodom prigovora izvršenika, prijedlog za izvršenje smatra tužbom, i ako tražilac izvršenja uspije sa takvom tužbom, dužan je, nakon što sud u parničnom postupku donese odluku, prijedlog za nastavak izvršnog postupka podnijeti u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke parničnog suda, shodno odredbi člana 25. st. (1), (2), (4) i (5) Zakona o izvršnom postupku. Ako tražilac izvršenja u tom roku ne stavi prijedlog za nastavak izvršenja, sud će obustaviti izvršni postupak. 

4. Tražilac izvršenja od sada može samo jednom predložiti odlaganje izvršenja u toku postupka. 

5. Vrijeme za koje se izvršenje odlaže po članu 61. tog Zakona sada je preciznije određeno, i to na način da će sud, na prijedlog tražioca izvršenja, odložiti izvršenje za vrijeme koje je tražilac izvršenja predložio, ali ne duže od šest mjeseci, osim, ukoliko su tražilac izvršenja i izvršenik zaključili pismeni sporazum o načinu izmirenja potraživanja. 

6. Kao novi osnov za obustavu rješenja uvedena je situacija kada izvršenje postane nemoguće (s tim što ova situacija u nije bliže određena). 

7. Izmijenjen je i član 69. tog Zakona, koji reguliše izvršenja u kojima je predmet izvršenja nepokretna stvar. 

8. Vjerovatno najvažnije izmjene tiču se izuzimanja od izvršenja na nekretninama, kroz izmjene člana 79. tog Zakona, kojima su regulisana ta pitanja.  Od izvršenja je i dalje izuzeto poljoprivredno zemljište zemljoradnika u površini do 5.000 m2, osim ukoliko je izvršenik pristao na izvršenje na toj nepokretnosti, ili ukoliko je na istoj nepokretnosti prethodno, voljom izvršenika, zasnovano založno pravo. 

9. Kao novi izuzetak od izvršenja propisana je nepokretnost koja predstavlja jedini dom izvršenika, pod kojom se podrazumijeva nepokretnost ili drugi objekat koji služi isključivo za stanovanje izvršenika i članova njegove uže porodice u mjestu prebivališta izvršenika i članova njegove uže porodice. Obim i površinu nepokretnosti koja predstavlja jedini dom izvršenika, a koja se izuzima od izvršenja, utvrđivaće sud u svakom konkretnom slučaju. I ovde vrijedi pravilo da se ovaj izuzetak neće primjenjivati ukoliko je izvršenik pristao na izvršenje na toj nepokretnosti, ili ukoliko je na istoj nepokretnosti prethodno, voljom izvršenika, zasnovano založno pravo. 

10. Vrlo značajna novina je i ta da su od izvršenja izuzete i druge nepokretnosti izvršenika, bez obzira na njihovu svrhu i namjenu, ukoliko je njihova tržišna vrijednost veća od 1/3 ukupne visine potraživanja iz izvršne ili vjerodostojne isprave (s tim da i tu vrijedi pravilo da se ni ovaj izuzetak neće primjenjivati ukoliko je izvršenik pristao na izvršenje na toj nepokretnosti, ili ukoliko je na istoj nepokretnosti prethodno, voljom izvršenika, zasnovano založno pravo). 

11. Takođe su izvršene i izmjene odredaba člana 87. tog Zakona, kojima su regulisane pretpostavke za održavanje ročišta, odredaba člana 89., kojima je regulisana prodajna cijena, kao i odredaba člana 125., kojima je regulisan bezuspješan pokušaj pljenidbe (sud će obustaviti postupak izvršenja ako se pri pljenidbi ne nađu pokretne stvari koje mogu biti predmet izvršenja, a tražilac izvršenja, u roku od 30 dana od prijema obavijesti suda o toj činjenici, ne dostavi tačnu adresu gdje se nalaze pokretne stvari izvršenika ili uredi svoj prijedlog za izvršenje i predloži provođenje izvršenja na predmetu i sredstvu podobnom za izvršenje). 

12. Izmijenjen je i član 137a tog Zakona, kojim je regulisano osiguranje sredstava iz budžeta odnosno finansijskog plana za ustanove koje se, u cijelosti ili djelimično, finansiraju iz budžeta, a koje su osnovane za vršenje djelatnosti od javnog interesa kojom se osigurava ostvarivanje prava na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, dječiju zaštitu, socijalnu zaštitu, nauku, kulturu i fizičku kulturu, na način da su ove ustanove u svojim budžetima dužne predvidjeti sredstva za isplatu izvršnih sudskih rješenja na teret budžeta u visini od najmanje 0,5 % ukupno planiranih prihoda u budžetu. 

13. S tim u vezi izmijenjen i član 137b tog Zakona, na način da se od izvršenja izuzimaju novčana sredstva takvih ustanova, ako ta sredstva služe za vršenje djelatnosti od javnog interesa i ostvarivanje prava zbog kojih su osnovane. 

14. Značajne su i izmjene člana 138. tog Zakona, kojima su regulisana ograničenja izvršenja. Izvršenje na plati i drugim naknadama i dalje se može provesti do iznosa 1/2, a na minimalnoj i zagarantovanoj penziji do iznosa od jedne trećine, s tim što će sud kod odlučivanja o visini izvršenja na penzijama, kao i na primanjima u vidu plata i drugih naknada, uzeti u obzir materijalno i finansijsko stanje izvršenika, i što se ograničenja izvršenja na platama i drugim naknadama primjenjuju samo ako potraživanja ne prelaze 1.000,00 KM mjesečno, a na dijelu potraživanja koji prelazi 1.000,00 KM mjesečno, izvršenje se može provesti do iznosa od dvije trećine potraživanja. 

15. Izvršenje na teret sredstava budžeta Federacije Bosne i Hercegovine i kantona provodiće se u visini predviđenoj na određenoj poziciji budžeta i u skladu sa zakonom o izvršavanju budžeta, a izvršenje na teret sredstava budžeta grada i opštine provodiće se u visini predviđenoj na određenoj poziciji budžeta i u skladu sa odlukom o izvršavanju budžeta. 

16. Svi nivoi vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federacija, kanton, grad i opština), koji imaju izvršne sudske presude, dužni su u svojim budžetima predvidjeti sredstva za isplatu sudskih izvršnih rješenja na teret tih budžeta u iznosu od najmanje 0,5% ukupno planiranih prihoda u budžetu. 

17. Novina je i da su od izvršenja izuzeta primanja po osnovu socijalne i humanitarne pomoći, primanja po osnovu dodatka na djecu i primanja po osnovu stipendije i pomoći učenicima i studentima.

Ovaj Zakon stupio je na snagu dana 22.03.2025. godine, i primjenjivaće se isključivo na postupke u predmetima u kojima do tog dana nije doneseno rješenje o dozvoli izvršenja, dok će se u ostalim predmetima u u kojima je do tog dana doneseno rješenje o dozvoli izvršenja, postupak provoditi prema ranije važećim zakonskim odredbama.