Piše: Predrag Krsmanović, advokat, bivši predsjednik upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Tuzli

V- PRINUDNA NAPLATA POREZNIH OBAVEZA

1. Kada se pokreće postupak prinudne naplate

Postupak prinudne naplate pokreće se narednog dana po isteku roka za plaćanje porezne obaveze iz naloga za plaćanje.[1] 

To praktično znači da se postupak prinudne naplate pokreće jedanaestog dana, računajući od dana kada je porezni obveznik primio nalog za plaćanje (budući da je poreznu obavezu dužan platiti u roku od 10 dana, računajući od dana prijema naloga).

2. Razlozi zbog kojih se može osporavati prinudna naplata

Prinudna naplata poreznih obaveza može se osporavati iz više razloga koji su taksativno navedeni u ZPU (slični su razlozima zbog kojih se može prigovarati na nalog za plaćanje):[2]

1. Istekao period naplativosti (tj. nastupila zastara) porezne obaveze.
2. Obaveza poništena (od strane drugostepenog organa, ili od strane suda),
3. Obaveza izbrisana ili o njoj porezni obveznik nije obavješten na propisan način (ako akt kojim se utvđuje obaveza nije uopšte, ili nije pravilno dostavljen poreznom obvezniku).
4. Obaveza plaćena u cijelosti.
5. Odobrena odgoda ili plaćanje na rate (zaključen sporazum o odgodi ili plaćanju na rate).
6. Postoje greške u činjenicama koje ometaju identifikaciju obaveze (npr. netačan porezni period, pogrešan ID broj obveznika, pogrešan oblik/vrsta poreza, itd.).
7. Ne postoji obračun kamata ili postoje greške u obračunu kamate na zakašnjelo plaćanje ili

(kamate nisu uopšte obračunate, ili su obračunate prema pogrešnoj stopi ili metodologiji).

7. Nije istekao rok za redovno (dobrovoljno) plaćanje obaveze (rok za dobrovoljno plaćanje mora proteći da bi se pristupilo prinudnoj naplati obaveze).
8. Obvezniku nije uručeno rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate (u ovom slučaju postupak prinudne naplate se prekida, s tim da može biti ponovo pokrenut, nakon uručenja rješenja).

3. Odgoda prinudne naplate i plaćanje u ratama

Ukoliko porezni obveznik podnese molbu za odgođeno plaćanje, ili plaćanje u ratama, tada se postupak prinudne naplate može obustaviti, u kom slučaju se pokreću specifični postupci koji se tiču odgađanja, u skladu sa ZPU i podzakonskim aktima. 

Odgodu ili plaćanje u ratama može odobriti direktor (ili drugi zaposlenik na koga se prenese ovo ovlaštenje), i to samo pod sljedećim uslovima:

1. ako porezni obveznik nema dovoljno sredstava da odmah u cijelosti izmiri poreznu obavezu, i
   2. ako porezni obveznik nije u mogućnosti da posudi sredstva da bi odmah izmirio poreznu obavezu u cijelosti.

U tom slučaju može se između Porezne uprave i poreznog obveznika zaključiti pisani sporazum o izmirenju porezne obaveze odgođenim plaćanjem ili plaćanjem u ratama, s tim što produženje roka plaćanja povlači i zatezne kamate (o kojima će kasnije biti više riječi), i što neplaćanje svih tekućih poreznih obaveza dovodi do poništenja sporazuma. 

4. Posljedice pokretanja prinudne naplate

Pokretanje postupka prinudne naplate povlači za sobom slijedeće pravne i faktičke posljedice:

1. Porezni obveznik dužan je, kao trošak prinudne naplate, platiti 5% od visine ukupne porezne obaveze koja je predmet prinudne naplate, s tim da taj trošak ne može iznositi manje od 100,00 KM.
2. Na iznos porezne obaveze poreznom obvezniku se računa i zatezna kamata za period od dana dospijeća do dana izmirenja porezne obaveze (o kojoj će biti više riječi nešto kasnije).
3. Naplata iz cjelokupne imovine poreznog obveznika može početi bez drugih obavijesti.

5. Obustava prinudne naplate

Postupak prinudne naplate može biti obustavljen iz više razloga:[3]

1. Ako je ispunjen jedan ili više uslova zbog kojih se može podnijeti prigovor na postupak prinudne naplate (istekao period naplativosti - nastupila zastara, obaveza poništena, izbrisana ili plaćena u cijelosti, odobrena odgoda ili plaćanje na rate, postoje greške u činjenicama koje ometaju identifikaciju obaveze, nema naznake da je istekao rok za redovno plaćanje obaveze).

2. Ako je porezni obveznik obezbijedio vjerodostojne garancije da će porezna obaveza biti plaćena naknadno, u razumnom vremenskom periodu ili u ratama.

[1] Vidjeti član 44. ZPU.

[2] Vidjeti član 47. ZPU.

[3] Vidjeti član 48. ZUP.

NAPOMENA: Ovde je objavljen dio članka, a cijeli tekst objavljen je u časopisu „Pravo i finansije“ broj 10, oktobar 2025. godine